Ukupnu tvrdoću vode čine karbonatna i nekarbonatna tvrdoća. Jedinica mjere koja se u Crnoj Gori koristi za tvrdoću je Nemački stepen °dH. Voda u Regionu je najčešće srednje tvrda i tvrda sa prosječnim vrijednostima između 15 i 22°dH a često i znatno višim vrijednostima. Rezultat su fleke na prozorima, tvrd veš nakon pranja, dok u indusrijskim postrojenjima tvrda voda pričinjava ogromne štete na opremi.  Kamenac nastaje kao posljedica tvrde vode. Karbonatna kIselina je zadužena za stvaranje kamenca i nju čine bikarbonati Kalcijuma (Ca) i Magnezijuma (Mg). Naša voda najčešće spada u grupu srednje tvrdih i tvrdih voda. Manifestacija problema: Nagomilavanje kamenca u bojlerima, na slavinama, u sistemima za grejanje, na posuđu, na ravnim površinama u kupatilima i kuhinjama, itd.

Tvrdoća vode je uzrokovana prisustvom rastvorenih soli kalcijuma i magnezijuma (nekada i gvožđa) u vodi. Najveća je koncentracija kalcijuma, zbog prisustva u Zemljinoj kori kao ključnog elementa u mineralima kalcijumu, dolomitu, itd.

Tvrdoća vode zavisi od zemlje kroz koju prolazi: što više kalcijuma i magnezijuma sadrži kamenje, to je i voda tvrđa. Efekat ovoga se može vidjeti i u domaćinstvu: veš mašina će, na primjer, trošiti više deterdženta i struje a efekat pranja će biti značajno lošiji. Kad prevrši određene granice tvrdoće, voda postaje neodgovarajuća za bilo kakvu konzumaciju.

Moguće je potpuno prečišćavanje vode, odnosno dovođenje vode u skladu sa pravilnikom o higijenkoj ispravnosti kao i separativno uklanjanje određenih elemenata iz vode, u zavisnosti od potreba klijenta.